Početna strana > Hronika > Industrijska proizvodnja u Srbiji manja za 17,4 odsto, izvoz za 23, uvoz za 30 odsto
Hronika

Industrijska proizvodnja u Srbiji manja za 17,4 odsto, izvoz za 23, uvoz za 30 odsto

PDF Štampa El. pošta
utorak, 04. avgust 2009.

Proizvodnja u Srbiji će ove godine biti za 3,5 odsto manja u odnosu na prethodnu, kažu u Ministarstvu ekonomije, ali ističu da se situacija u srpskoj privredi stabilizovala. Međutim, privrednici i ekonomisti ne dele optimizam predstavnika vlasti.

Situacija u srpskoj privredi se stabilizovala i može se očekivati poboljšanje u drugoj polovini godine, kažu u Ministarstvu ekonomije.

U Ministarstvu procenjuju da će proizvodnja ove godine biti 3,5 odsto manja nego lane i kažu da to znači da će Srbija biti oštećena krizom, ali manje nego, na primer, baltičke zemlje, gde je pad proizvodnje 18 odsto. Međutim, privrednici i ekonomisti ne dele optimizam predstavnika vlasti.

Najveći problem novopazarskih proizvođača je što nemaju kome da prodaju robu. Ove godine propale su im desetine tona borovnica i pečurki, a i nekadašnji nosioci razvoja, tekstilci, rade sa 30 odsto kapaciteta.

Ramiz Paljevac, načelnik za privredu Novog Pazara, napominje da je situacija u privredi loša i da se plaši da na jesen ne bude nemira.

"Bilo bi pametno da neko pođe od grada do grada, da sanira probleme", predlaže Paljevac.

Prema statistici, poslednjih meseci, industrijska proizvodnja se ne smanjuje - stoji na 17,4 odsto nižem nivou nego u istom periodu lane.

Smanjen je i naš manjak u trgovini sa inostranstvom, ali zato što je ukupna razmena opala - izvoz je smanjen 23 odsto, a uvoz čak 30 odsto. Zbog toga se u državnu kasu sliva manje novca, a ekonomisti, upravo urušavanje budžeta, vide kao najveći problem.

"Moraćemo još da sačekamo da bi videli neke signale oporavka proizvodnje, zapošljavanja. Što se tiče zapošljavanja, izgleda da se tek sada javljaju problemi, sudeći po najavama NIS-a, "Ju Es stila", Duvankske industrije Niš. Dobro je što se kriza ne produbljuje i što imamo aranžman sa MMF-om, ali nema znakova oporavka", rekao je Miladin Kovačević iz Zavoda za statistiku.

Ekonomisti procenjuju da će pad bruto domaćeg proizvoda do kraja godine biti veći od 3,5 odsto, ali naglašavaju da je važnije da država sprovede ozbiljne reforme. U protivnom, kažu, čeka nas dodatno stezanje kaiša.

"Tragično je da posle svih reformi ne možemo da dostignemo nivo iz 1989. godine. Mislim da će se naši problemi povećati upravo zato što se tranzicija nije dovršena", smatra ekonomista Miodrag Zec. 

Zec smatra da nam slede veliki rashodi povodom prekida privatizacije, sanacije socijalnog paketa. Ističe da je drugi problem izostanak reforme države.

Pod uslovom da u avgustu prođemo reviziju MMF-a i produžimo aranžman, stručnjaci kažu da ćemo "izgurati" ovu godinu.

Tome u prilog navode to što je zaustavljen rast nelikvidnosti privrede, što nema velikih promena kursa dinara i što su zarade i cene stabilne.

(RTS)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner